Potreba da se osvoji prostor za žensku i rodnu istoriju postoji odavno u našoj sredini. Poznati stav No documents – no history koji je još tridesetih godina prošlog veka bio pokretačka snaga za osnivanje prvih arhiva za žensku istoriju, potom speijalizovanih biblioteka i muzeja u Evropi i svetu, ima i danas značaj u Srbiji. Iz istraživačkog iskustva znamo da kada jednom defnišemo predmet ili izvor vredan pažnje, kao i kada postavimo pravo pitanje u njihovoj analizi, ovi izvori postaju vidljivi i deo našeg istorijskog pamćenja.
Portal za žensku i rodnu istoriju je rezultat višegodišnjeg promišljanja, razgovora, pa i povremenog (i privremenog) odustajanja male grupe koleginica i kolega zainteresovanih za ovo marginalizovano istoriografsko područje. Svako od nas ko se upustio u istraživanje prošlosti žena susreo se s nedostatkom građe, nesistematizovanim, nepostojećim ili uništenim fondovima, čak i kada je reč o ženskim organizacijama i udruženjima koja su imala dugu tradiciju u Srbiji i Jugoslaviji u 19. i 20. veku. Na drugoj strani, malobrojne istoričarke i istoričari koji su se bavili analizama prošlosti muškaraca i žena na temelju postavki feminističkih teorija, koristeći pre svega analitičku kategoriju rod (Gender) često su, prilagođavajući se očekivanjima akademske sredine, izbegavali da istaknu kategorijalni aparat u naslovima ili podnaslovima svojih radova.
Zato je osnovni cilj Portala da sakupi, sačuva i učini dostupnom raznovrsnu istorijsku građu različitog porekla: arhivsku građu u dogovoru s nadležnim ustanovama, tekstove u štampi i publikacijama od posebnog, diskurzivnog značaja za istoriju rodnih odnosa, štampu i publikacije, fotografije. Reč je o izvorima za: pravni, ekonomski i politički položaj žena u 19. i 20. veku; predstave i stereotipe o rodnim odnosima; obrazovanje žena; rad; ženski pokret; učešće u međunarodnim ženskim organizacijama; ženske časopise; brak i porodicu.
Korisnice/ci Portala će moći i da steknu uvid u ključne teorijske tekstove koji su definisali žensku, rodnu i istoriju feminizma kao discipline poslednjih nekoliko decenija. Osim toga, želimo da učinimo dostupnim rezultate novijih istraživanja kod nas u ovim oblastima (naravno, u skladu sa autorskim i pravima izdavača), jer smo uverene da je to dobar put i za uspostavljanje regionalne i međunarodne saradnje.
Digitalizovani vid predstavljanja istorijske građe, radova i prevoda nije nijednog trenutka bio doveden u pitanje zbog svih institucionalnih okolnosti. Ostaje velika nada da će nadležne ustanove imati razumevanja i da ćemo u zajedničkim projektima učiniti dostupnim i vidljivim mala ostrva građe u okeanima istorijskih izvora. Možda na tom putu stvorimo serije i zbirke digitalizovanih izvora koje bi poslaužile kao uzor za druga područja istorije i istoriografije.